Odgovornost državnih službenika i namještenika za nezakonitu obradu podataka

In Praksa, Regulativa, Sve vijestiby stankocerin

Piše: Aleksandar Crnković, dipl.iur.

Ponekad, bilo to opravdano ili ne, smatramo da će osobni podaci koje smo temeljem zakonskih obveza morali dati službenim osobama, naći svoj put u javnost ili barem do naših susjeda. Takav strah je najveći u malim sredinama, gdje svatko svakoga poznaje. Svijest o potrebi zaštite naših osobnih podataka tek je u nastajanju.  

Općom uredbom o zaštiti podataka (EU) 2016/679) predviđene su upravne novčane kazne u visini do čak 20 milijuna EUR odnosno 4% od ukupnog prihoda za voditelje obrade, ali su tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka od toga oslobođena.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) je obvezna nadzirati obradu osobnih podataka kod tijela javne vlasti i na osnovu utvrđenog stanja utvrditi povredu pravila obrade osobnih podataka, a svaki oštećenik ima pravo na naknadu štete. U tijelima javne vlasti zaposleni državni službenici i namještenici imaju pristup osobnim podacima građana, a neki i posebno osjetljivim podacima (npr. o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim stajalištima, vjerskim ili drugim uvjerenjima, sindikalnom članstvu, zdravlju ili spolnom životu). Tijela javne vlasti obrađuju osobne podatke na osnovu svojih javnih ovlasti, pravnih obveza, na što ispitanici u pravilu nemaju utjecaja.

Dakle, ukoliko državni službenici i namještenici nezakonito izvrše obradu osobnih podataka ispitanika, tijelo javne vlasti neće morati platiti visoku upravnu novčanu kaznu, a ispitanici će u cilju ostvarenja odštete, u sudskim postupcima morati nedvojbeno dokazati povredu i visinu štete koju su pretrpjeli takvom nezakonitom obradom podataka. 

Postoji li odgovornost samih državnih službenika i namještenika za nezakonitu obradu osobnih podataka? Postoji, a primarno je nalazimo u disciplinskoj, stegovnoj, ali i kaznenoj odgovornosti. 

Službena osoba koja nezakonito obradi osobne podatke čini povredu službene dužnosti, ali možebitno i kazneno djelo. Službena osoba tako može odgovarati i za povredu službene dužnosti i za počinjenje kaznenog djela.

Kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka propisano je čl. 146 Kaznenog zakona, pa tako, tko protivno uvjetima određenima u zakonu prikuplja, obrađuje ili koristi osobne podatke fizičkih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Uz to osnovno kazneno djelo zakonodavac je predvidio i kvalificirane oblike, uz zapriječenu kaznu do tri godine zatvora, u slučaju da se osobni podaci iznose iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili objave, ako se na drugi način učine dostupnim drugome, drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu, ako se kazneno djelo počini prema djetetu ili ako se radi o nezakonitoj obradi posebnih kategorija osobnih podataka (podaci o rasnom ili etničkom podrijetlu, političkim stajalištima, vjerskim ili drugim uvjerenjima, sindikalnom članstvu, zdravlju ili spolnom životu, kaznenom ili prekršajnom postupku). Ukoliko ta djela počini službena osoba u obavljanju svoje ovlasti zapriječena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, čime se to kazneno djelo uvrštava u teža kaznena djela.

Ukoliko opravdano smatrate da je službena osoba nezakonito prikupila, obradila ili proslijedila osobne podatke, imate pravo tu sumnju izraziti u pritužbi protiv te službene osobe, prvenstveno tijelu javne vlasti u kojem je ta službena osoba zaposlena (čelniku tijela), na način koji je propisan u tom tijelu, zatim i Ministarstvu uprave putem besplatnog telefona 0800 0304, putem elektroničke pošte: prituzbe@uprava.hr ili poštom Ministarstvu uprave na adresu Maksimirska 63, Zagreb. Dodatno, možete podnijeti prigovor na obradu podataka samom tijelu javne vlasti i to službeniku za zaštitu osobnih podataka, kao i prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka. 

Prijavu opravdane sumnje u počinjenje kaznenog djela iz čl. 146 Kaznenog zakona možete podnijeti i svakoj policijskoj postaji ili državnom odvjetništvu.

Posebna je zaštita predviđena i prigovorom sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, sukladno kojem možete prigovoriti čelniku tijela protiv drugih oblika postupanja javnopravnih tijela (članak 156. ZUP-a), na koji čelnik tijela ima obvezu odgovoriti rješenjem u roku od 8 dana od izjavljivanja prigovora. 

Iako tijela javne vlasti neće morati platiti novčane kazne prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679), imaju itekako razloga uskladiti obradu osobnih podataka s važećim propisima i osigurati najvišu razinu zaštite podataka građana, kako ne bi bila nadzirana od strane AZOP-a, te kako ne bi prouzročila štetu koju će morati nadoknaditi, a svakako je to neophodno u cilju smanjenja zlouporabe takve obrade od strane službenih osoba koje zapošljavaju.